Županija Korčula

KORČULA

Nakon 4 godina i milijun kuna ciborij se vratio doma

KORČULA
Korčulani su sinoć, u punoj katedrali sv. Marka, nakon duge četiri godine restauracije dočekali Andrijićev ciborij, jedno od najpoznatijih renesansnih ostvarenja u Dalmaciji i šire. Projekt restauracije ciborija vrijedan je gotovo milijun kuna.
Četiri vitka stupa na kojima stoji višekatni oktogonalni krov, u potpunosti isklesan od vrničkog kamena, zaštitni je znak romaničke katedrale sv. Marka u Korčuli. Nastaje krajem 15. stoljeća, a djelo je majstora Marka Andrijića koji je za 115 dukata isklesao prvi ciborij u Hrvatskoj. Iako je kupolasta vizura ciborija bila moderna i uobičajena u renesansi, tek nakon korčulanskog ciborija nastaje trogirski, a onda i brojna slična talijanska ostvarenja.
Šest stoljeća nakon, župnik don Frano Kuraja jednog običnog popodneva zaključuje kako bi bilo dobro pocrnjeli ciborij malo laserski počistiti, ali ono što je uslijedilo nakon snimke postojećeg stanja djelatnika Restauratorskog odjela u Splitu, Hrvatskog restauratorskog zavoda, nije očekivao.

„Na poziv don Frana došli smo poregledati ciborij, međutim priča se vrlo brzo zakomplicirala. Nakon što smo započeli sa čišćenjem cementnih sljubnica otvorili su se procijepi zamaskirani cementnim fugama koje nismo očekivali. Konstrukcija je bila nestabilna i nesigurna, povezana željeznim trnovima i drvenim kajlama koje su uslijed vremena i potresa popustile. Došlo je do brojnih pomicanja i pukotina, a nakon što je ciborij pregledao statičar rekao nam je da ne čekamo ni minute, alarmantno je potrebna restauracija“, otkriva nam Ivan Sikavica, dipl. restaurator i konzervator Zavoda u Splitu, Odjela za kamenu plastiku, koji je u Korčuli bio u ulozi voditelja radova na ciboriju.

Upozorenja su shvaćena ozbiljno pa uskoro započinje dugotrajan i zahtjevan rad na kamenom ciboriju. Sikavica nam otkriva kako su ciborij demontirali jednako kao što ga je Andrijić montirao, komad po komad, djelovi su spušteni ručno preko njihovih vlastitih restauratorskih leđa. Sama demontaža, transport do Splita, transport natrag do Korčule i ponovna montaža bila je i više nego izazovna ako uzmemo u obzir da je prosječna težina jednog dijela ciborinj između 50 i 80 kg, a najteži element je kruna od 200 kg. Ciborij ima 51 element, što znači da ukupno teži preko tri tone!
U splitskom Odjelu za kamen i plastiku na ciboriju je prvo napravljen detaljan laserski 3D snimak nakon čega su kompjutorski razgradili elemente i detaljno izračunali točne kuteve i razmake otklona i nepravilnosti. Nakon što su sve detaljno fotografirali i dokumentirali, uslijedila je dugotrajna rasprava u kojoj je sudjelovao veliki broj stručnjaka. Svatko je od njih imao nešto za reći, sugerirati ili istaknuti bilo da se radi o statici, arhitekturi, kamenu, restauraciji ili klesanju, nakon brojnih sastanaka i polemika donesen je zajednički zaključak na koji način restaurirati ciborij kako bi što više odgovarao originalu.
„U jednom smo se odmah složili, ovaj projekt je jedinstven događaj u našim karijerama i veliko životno iskustvo. Radim u Zavodu već 15 godina, neke moje kolege rade više od 20 godina, i svi svmo se složili da nam je restauracija ciborija bila najzahtjevniji i najizazovniji projekt do sad“, priznaje nam Sikavica.

Osim restaruacije postojećih elemenata ciborija, tim je morao isklesati i osam novih elemenata završnog krovića. Ciborij je, naime, potkraj 18. st. pod vodstvom korčulanskog biskupa Kosirića, doživio devastaciju. Biskup je uklonio četvrti kat kupole kako bi, u maniri baroknog hira, na vrh postavio drvenu sklupturu Isusa Krista. Evocirajući vještinu starih majstora, restauratori su od vrničkog kamena, tradicionalnim alatima i tehnikama, isklesali nove elemente nedostajućeg krovišta i kupole, a vraćena je i kruna koja je posljednjih 200 godina provela kao donji dio škropionice u crkvi sv. Roka i lapidariju Opatske riznice.
Projekt je bio zahtjevan i financijski, Sikavica nam otkriva kako je na korčulanski ciborij potrošeno gotovo milijun kuna. Većinu sredstava osiguralo je Ministarstvo kulture preko Hrvatskog restauratorskog zavoda, a dio sredstava Grad Korčule.
Tih milijun kuna, ali i uložen trud i rad, Korčulani su pokazali da znaju cijeniti okupivši se sinoć u zavidnom broju. Okupljene je pozdravio župnik don Frano Kuraja, predsjednik Gradskog vijeća Marko Skokandić u ime gradonačelnika Fabrisa, ravnateljica Hrvatskog restauratorskog zavoda Tajana Pleše dok je kratko predavanje o ciboriju održao dr.sc. Goran Nikšić. Događaj je uveličao i zbor mladih korčulanske Župe sv. Marka.

„Korčulani su nam priredili prekrasan doček. Puna katedrala svjedoči koliko im je jako stalo do njihove kulturne baštine, koliko shvaćaju njenu vrijednost i koliko uživaju u tome da je nešto vrijedno njihovo. Tijekom ovog puta bili su nam i utjeha i ohrabrenje, a posebno se želim zahvaliti svim članovima tima, don Franu, Peru Portolanu, časnoj sestri Martini te gradonačelniku Andriji Fabrisu kojeg prvenstveno gledam kao svog kolegu. Njegova obitelj i on imali su veliko razumijevanje za ovaj projekt, a za zadnju kupolicu nam je pribavio vrnički kamen kao što je bio i u originalu“, oduševljen je Sikavica podrškom Korčulana.
Jedinstvena umjetnina korčulanske katedrale ostaje sjajiti za buduća pokoljenja, ali, kako doznajemo, to neće biti zadnji projekt splitskog Zavoda. Postoji nekoliko ideja i razgovora vezanih za katedralu te kamenu plastiku na zidinama pa Sikavica poručuje da se vidimo uskoro.
Naslovnica Korčula

Najčitanije

OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg

OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg
Na Korčuli su pale prve pahulje snijega. Iako se mještani nadaju snijegu u svojim naseljima, za sad je nekoliko ...
OTOK U BIJELOM Na Korčuli pao snijeg

Najnovije

"Meštar" ukrao persijane?!

"Meštar" ukrao persijane?!
Nas sugrađanin (podaci poznati redakciji) požalio nam se da mu je meštar ukrao persijane. Naime, nakon što je po...
"Meštar" ukrao persijane?!