Vijesti Turizam i gospodarstvo

U PORTU NIGDJE VEZA, A APSURDA K'O U PRIČI

Dadić: Mojim ljudima buše gume, a meni su prijetili tri puta!

U PORTU NIGDJE VEZA, A APSURDA K'O U PRIČI
- Čekam vez u portu godinama a neki ih imaju i po dva, tri – potužio nam se sugrađanin koji je želio ostati anoniman jer 'ne bi se htio nikome zamjerit', ali ga žulja što je 'podstanar' na vezu poznanika. Naravno, bez plaćanja stanarine. Kad ovaj kupi barku, gdje će sa svojom, ne zna. Po svemu sudeći u porat neće jer mjesta u staroj gradskoj luci, gdje je 298 vezova, nema. Mislio je, kaže, kako ljudi iz Grada imaju prednost kod dobivanja veza a 'imaju ga i stranci'. Još će kako, navodno, ima i trgovine s vezovima. Spominje nam to još nekoliko sugrađana koje srećemo na mulu.

Kriva Drina

- Prije kad bi netko kupio barku, od nekoga, taj bi mu prepustio i vez. Sad se to ne može. Tko će ispravit' krivu Drinu, 50 posto barki nije na svojim vezovima. Ljudi se vežu bez pitanja, što ne bi smjeli. Više od pola njih ne plaća vez. A vezova ima koliko ima, mjesta za novi nema – kažu nam i redom hvale rad Županijske lučke uprave 'korektni su i fer'.
Ravnatelj ŽLU Željko Dadić pojašnjava kako prema Pravilniku o kriteriju i namjeni određivanja pojedinog dijela luke pravo na vez imaju osobe s prebivalištem ili sjedištem na području jedinice lokalne samouprave pa 'vezovi u portu nisu namijenjeni isključivo stanovnicima povijesne jezgre'. Postoji mogućnost da jedna osoba ima dva veza, ali te situacije su iz prijašnjih vremena. Strani državljani, kaže, nemaju vez u portu jedino ako im ga netko od domaćih nije dao na korištenje. Ravnatelj je od 2011. godine i zatekao je stanje kakvo jest,. Ako se nešto i događalo, bilo je to puno prije odredbe da se vezovi ne mogu prodavati.
Zar revizija vezova ne bi uredila nered u portu kaže:
- Ne bi to bilo loše, ali pitanje je što bi se s njom dobilo. Nije problem u nama, nego u korisnicima koji nažalost to zloupotrebljavaju – kaže Dadić. Ne bi li ŽLU kao nadležna institucija trebala stati u kraj zloupotrebi?
- Nemamo alate u rukama. Kad čovjek zna da ga ne možeš kaznit, bude još gori. Nažalost, lučkim operaterima zakon ne dopušta kao gradskim komunalnim redarima, da pišu novčane kazne. Bude li pritužbi vlasnika o 'upadima' na vez, reagiramo ali to je procedura. Ostavi se obavijest da dotični ukloni plovilo, pišemo dopise, ali pitanje je kada će i hoće li se uopće taj očitovati. Ako se ne makne mi mu teglimo barku o njegovom trošku u Nautički centar u Mokošicu. Dogodilo nam se par puta da ti ljudi uopće nisu htjeli doći preuzeti svoju barku pa nam je nautički centar slao račune pa su ti računi došli do cifre od 50, 60 tisuća kuna. Barku smo onda morali deponirat' na drugi deponij a to je nečije vlasništvo pa dolaziš u situaciju da te vlasnik tuži. Nažalost, neuređen je cijeli sustav – pojašnjava Dadić. Kad bi, dodaje, imali mogućnost penalizacije, primjerice naplate tisuću kuna onome tko je na tuđem vezu,priča bi bila sasvim drugačija.

Bušenje guma

- Ovako, dobivamo prijetnje, i naši operateri i ja osobno. Operateru su dva puta bušili gume na autu, ja sam zbog anonimnih prijava išao čak na krim policiju tri puta, to su nimalo ugodne situacije – kaže ravnatelj ŽLU koja zapošljava dva lučka operatera a, zbog opsega posla tijekom ljetnih mjeseci pridruži im se i jedan sezonac putem student servisa.
Dadić ukazuje na apsurd postojećeg Pravilnika kojeg se u ŽLU moraju pridržavati.
- Oni koji obavljaju gospodarsku djelatnost plaćaju 50 posto od naknade koja je 200 kuna po dužnom metru na godišnjoj razini – tvrdi Dadić.
Dakle, za barku od sedam metara vlasnik koji je koristi primjerice za odlazak na kupanje ispred Lokruma, plaća 1400 kuna godišnje pristojbu za vez. Oni koji obavljaju gospodarsku djelatnost sa barkom spomenute duljine, i na tome zarađuju pristojan novac, plaćaju 50 posto manje, odnosno 700 kuna godišnje. Da nije tužno, bilo bi smiješno.
- Još od 2008. se govori kako bi Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama koji je na snazi od 2002. trebalo mijenjati i poboljšati ga u određenim dijelovima. Mi smo kao zajednica lučkih uprava dali primjedbe na pravilnik i na nacrt novog zakona u smjeru povećanja naknada korisnicima koji plovila koriste ne za sport i razonodu nego za gospodarsku djelatnost. Tražili smo i da naši lučki redari dobiju veće ovlasti u smislu naplate novčane kazne. To je problem na cijelom Jadranu – kaže Dadić koji sumnja da će se izmjene zakona uopće dogoditi u ovom sazivu Sabora.

četiri tisuće barki na 750 vezova

Na područjima pod nadležnošću ŽLU 750 je komunalnih vezova. Na dubrovačkom području je više od 4 tisuće registriranih plovila. Potražnja je pet puta veća od ponude.
- Imamo listu s više od 700 zahtjeva za vez. Napravili smo lučicu na Batali koja je na ponos svima. Tu smo smjestili postojećih 500 korisnika koji su plaćali godinama pristojbu za vez. Nažalost, mi ne možemo udovoljiti zahtjevima, ne potpisujemo nove ugovore, to su sve postojeći korisnici vezova – objašnjava Željko Dadić.
Godišnje se od komunalnih vezova u Gradu i Gružu uprihodi oko 900 tisuća kuna. Trenutačno 15-ak korisnika vezova u gradskom portu nije platilo pristojbu za tekuću godinu. Ovih dana stići će im opomene a ako ne podmire dug, raskida se ugovor i vez je tada slobodan. No, dodaje Dadić, to se dosad nikad nije dogodilo jer ljudi zaborave pa podmire obvezu do kraja godine. Ističe još kako ŽLU nije na proračunu županije ili države već se financira iz vlastitih djelatnosti pa sami otplaćuju i kredit za lučicu na Batali, čija godišnja rata iznosi milijun i 200 tisuća kuna.
Lanci i konopi
Sanacija sidrenog sustava iza Kaša napravljenog 2008. godine, a djelomično oštećenog vremenskim (ne)prilikama, je pri kraju.
- Promijenili smo konope kao i dio lanaca koje je uništila galvanska struja. Postavljaju se nove bove za korisnike plovila s oznakama vezova. Usput smo očistili dio podmorja i sa Čistoćom organizirali odvoz otpada. Vrijednost investicije je 490 tisuća kuna plus PDV. Ostalo je još sanirati 30-ak vezova – kaže ravnatelj ŽLU Željko Dadić i za proljeće najavljuje veliku akciju čišćenja porta, kojoj će se, uz ronioce, moći pridružiti svi koji žele ljepši izgled stare gradske luke.
Kajaci u Posat neće!
Dadić kaže kako kajaci neće u Posat dok je on ravnatelj.
- Netko je od gradskih vijećnika rekao da bi kajake iz Pila prebacio u Posat. To ne dolazi u obzir. U lučkom području nije dopušteno kupanje, a ionako je sigurnost u pomorskom prometu ugrožena – kaže i objašnjava kako je ŽLU suhi vez u Posatu dala u koncesiju Luci Dubrovnik za lučke djelatnosti izvlačenje brodica, čišćenje i pranje... Kad bi oni prostor htjeli dati u podkoncesiju za tu djelatnost ŽLU bi trebala dati suglasnost a to se neće dogoditi jer 'kaos s kajacima im ne treba'.
Projekti
- Odradili smo odlične projekte u ovih devet godina; riva na Šipanu, riva u Gornjem Čelu na Kalamoti, na Tenturiji u Komolcu i komunalna lučica u Gružu, što je kapitalni projekt u zadnjih 30 godina koji je uveo reda i uljepšao vizure gruške vale. Ići ćemo u projekt ribarske luke u Sustjepanu, Potpisali smo ugovor za Donje Čelo, 24 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz EU fondova za potpuno novu rivu. Pokušat ćemo u Staroj Mokošici riješiti komunalne vezove putem pontona kroz projekt koji bi radili zajedno s Gradom Dubrovnikom – nabraja Dadić projekte ŽLU.

loading...
Naslovnica Turizam i gospodarstvo

Najčitanije

Odustali pred ciljem, ali ne žale

Odustali pred ciljem, ali ne žale
Ova grupa mladih turista stigla je sa sjevera Europe, iz Poljske. To su autostoperi kojima je cilj što brži dola...
Odustali pred ciljem, ali ne žale

Prodani Dubrovački vrtovi sunca!

Prodani Dubrovački vrtovi sunca!
Dubrovački vrtovi sunca u Orašcu imaju novog vlasnika, kinesku korporaciju HNA Tourism group. Potkraj rujna fina...
Prodani Dubrovački vrtovi sunca!

Najnovije