Vijesti Kultura

MATICA HRVATSKA - OGRANAK DUBROVNIK

PREDSTAVLJEN NOVI BROJ ČASOPISA DUBROVNIK 'Šestogodišnjak' Orlando, zaboravljeni Vatroslav Lisinski i vrijedni profesor Jakov Matković... 

MATICA HRVATSKA - OGRANAK DUBROVNIK

Muzikologinja i glazbena kritičarka Ileana Grazio, novinar, književnik i redatelj Davor Mojaš te povjesničar umjetnosti Ivan Viđen predstavili su u Saloči od zrcala novi broj časopisa „Dubrovnik“ (2-3/2019.) dubrovačkog ogranka Matice hrvatske.



Mojaš je najprije pozdravio okupljene upoznavši ih s predstavljačima te je istaknuo kako su uvodne stranice novog broja posvećene obilježavanju 600. obljetnice postavljanja Orlandovog stupa pa je tako i Matica hrvatska dala svoj doprinos Orlandovoj godini. Kazao je kako su autori koji su pisali na temu Orlanda kamenom vitezu pristupili na publicistički, znanstveni i književni način. Komentirao je i kako se u sklopu Orlandove godine puno pisalo i pričalo o Orlandu, ali ga se ne može vidjeti pa se Mojaš našalio da „Orlando ne može bez nas, a ni mi bez njega“ te da „Orlando šuti, muči, gleda, ali pamti“.

Nadovezao se Viđen koji je kazao kako naslovnicu novog broja krasi vjerojatno najstarija fotografija Orlanda (nastala krajem 19. stoljeća), a koja dolazi iz Državnog arhiva u Dubrovniku. Spomenuo je i izložbu „Orlando – simbol slobode“ Dubrovačkih muzeja  koja je nedavno otvorena u Kneževom dvoru te je nazvao „veličanstvenom i monumentalnom“. Trećina časopisa odnosno 12 priloga posvećeno je 'vitezu '600-godišnjaku', a riječ je u autorima koju su povjesničari umjetnosti, povjesničari književnosti, povjesničari, filozofi, pjesnici, esejisti, prevoditelji… Viđen je poručio kako iz Matice nisu ostali dužni „dundu Orlandu te su osvjetlali obraz“.



Još jedan važan segment novog časopisa „Dubrovnik“ jest objava prvog djela rukopisa profesora Jakova Matkovića pod nazivom „Prilozi povijesti škola u Dubrovačkoj Republici“. Ispričao je Viđen više o liku i djelu autora, a objavu prvog dijela rukopisa opisao je kao „vraćanje duga vrijednom istraživaču“ koji je 1944. imenovan ravnateljem gimnazije odnosno tadašnje Državne realne gimnazije s klasičnim odjelima u Dubrovniku. Razdoblje koje obuhvaća prvi dio rukopisa seže od 1333. do 1658., a drugi dio bit će objavljen u sljedećem broju. Inače, otkrio je Viđen, rukopis obuhvaća 50-tak kartica teksta te - bez obzira što su neki podatci već prije objavljeni - Matkovićev tekst još uvijek je itekako zanimljiv svima – bez obzira zanimali se ili ne za povijest škola u Dubrovačkoj Republici. 



Važan prilog novog broja čini i dio posvećen 200. obljetnici rođenja Vatroslava Lisinskog na koji se osvrnula Grazio. Ovaj dio čine četiri priloga – dva muzikološka teksta i dvije pjesme. Odmah na početku Grazio je upozorila kako se u Dubrovniku nikada nije izvela nijedna instrumentalna skladba Vatroslava Lisinskog, ispričala je kako je na to upozorila i na početku ove godine nazvavši taj propust „nemarom“. Rekla je kako je jedino Zbor Muzičke škole izveo jednu skladbu od Lisinskog. Istovremeno je izrazila radost zbog pojave muzikologa i muzikoloških tekstova kazavši kako je, dok je ona studirala u Ljubljani, samo njih osam bilo na katedri. Zahvalila je i uredništvu časopisa što je obljetnica uvrštena u novi broj. Pojasnila je kako je Lisinski pokazao put hrvatskoj glazbi, ali je isto tako upozorila kako se čini da su nove generacije zaboravile tog velikog hrvatskog skladatelja. Osvrnuvši se na tekst Nade Bezić koja je inače koncem svibnja ove godine održala predavanje u Saloči od zrcala, skrenula je pažnju na mnoge pogreške koje su zapisane o Lisinskom. Njezino obraćanje bilo je popraćeno uvertirom te Zborom Hrvatica iz opere „Porin“.



Mojaš je na kraju dodao kako novi broj sadrži i prijevode kratkih priča japanskog autora Harukija Murakamija u prijevodu Voja Šindolića, dijelove iz komada „Zelena guska“ poljskog pjesnika Konstantyja Ildefonsa Gałczyńskog u prijevodu Pera Mioča, rubrika „Spomenar“ posvećena je nedavno preminuloj prevoditeljici i suradnici časopisa Dubrovnik Anamariji Paljetak, a rubrika „In memoriam“ Đelu Jusiću i Hrvoju Matiću. Objavljeno je oko 40 tekstova od tridesetak autora.

Najavio je Mojaš i predstavljanje sljedećeg broja, a to bi se trebalo dogoditi krajem studenog u Saloči od zrcala ili kako je Mojaš našalivši se rekao u „Saloči od predstavljanja“. Teme sljedećeg broja su - među ostalim - 70. Dubrovačke ljetne igre, dramska umjetnica Žuža Egreny, 90. obljetnica smrti dubrovačkog i hrvatskog književnika Iva Vojnovića i brojne druge. Tako je Mojaš večer zaključio s pozivnicom za ponovni susret i to za malo više od mjesec dana. bLu
 

loading...
Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije