Vijesti Kultura

ŽIVAHNA JESENSKA SEZONA U GRADSKIM USTANOVAMA U KULTURI

Kadrovira se i zapošljava od Dubrovačke baštine do muzeja

ŽIVAHNA JESENSKA SEZONA U GRADSKIM USTANOVAMA U KULTURI
U dubrovačkim ustanovama u kulturi sezona je ravnateljskih izmjena i zapošljavanja. U Dubrovačku baštinu, koja nije javna ustanova nego trgovačko društvo osnovano još 2009. radi upravljanja, skrbi i održavanja objekata kulturne i spomeničke baštine u gradskom vlasništvu, nedavno se zaposlilo šest osoba. Baština je godinama imala samo direktora, a kako joj je povjereno gospodarenje Lazaretima, sad imaju ukupno deset zaposlenih. Među njima su Iva Carević Peković, bivša ravnateljica Zavoda za obnovu, Zrinka Lucianović, donedavno glavna koordinatorica Lazareta, i novozaposlena Katarina Milat Kralj, koja je s mjesta direktorice i glavne urednice Libertas televizije došla na mjesto stručne suradnice za komercijalne poslove.
- Dubrovačka baština je aktivirana 1. siječnja 2018. Do lipnja se još radilo u Lazaretima, a dok su se izvodili radovi nije bilo potrebe za zaposlenicima – kaže Tonči Daničić, direktor Dubrovačke baštine. S novozaposlenima su potpisani ugovori, svi su preuzeli svoje radne obveze.

Daničić nije samo direktor gradskog društva, nego i predsjednik Upravnog vijeća Dubrovačkih muzeja koje je 11. rujna raspisalo natječaj za ravnatelja. Nakon 11 godina, Muzeji traže novog šefa s obzirom da aktualna ravnateljica, Pavica Vilać, 17. studenoga stječe sve uvjete za mirovinu. Upravno vijeće i gradska vlast nisu joj ponudili produljenje ugovora do isteka mandata 2020. godine, nego su odlučili odmah raspisati natječaj, otvoren do kraja mjeseca, i odabrati neko novo ime.
- Pavica Vilać je izuzetno stručna osoba, cijenjena u nacionalnim muzejskim krugovima. Mnogo je unaprijedila muzejsku struku u Dubrovniku – kaže Daničić.

Govori se kako među zaposlenicima ima više pretendenata na njezino mjesto, a najčešće se spominje voditeljica Etnografskog muzeja, viša kustosica Barbara Margaretić.
- Dubrovački muzeji u svom sastavu imaju četiri muzeja i, prema tome, imaju mnogo stručnih djelatnika koji ispunjavaju natječajne uvjete. Mislim da je najbolje rješenje imenovanje čelnog čovjeka iz muzejske struke, stručne osobe koja će nastaviti cilj dosadašnje ravnateljice, a to je izvrsnost i sustavna promocija dubrovačke baštine – kaže Barbara Margaretić.

Spominje se i još pokoje ime s liste kustosa i drugih služba. Većina izbjegava izravan odgovor, hoće li se javiti na natječaj, i bježe od novinarskih pitanja kao vrag od tamjana što govori o atmosferi koja vlada u toj ustanovi. Ništa novo za Muzeje. Druga osoba koja je Dubrovačkom vjesniku otvoreno potvrdila kako će se javiti na natječaj je Julijana Antić Brautović.
- Točno je, planiram se javiti na natječaj – kaže Brautović, zaposlena u Muzejima prije desetak godina na mjestu suradnice za odnose s javnošću i marketing, inače doktorica znanosti i bivša novinarka. Govorkanja kako se na čelu Muzeja vidi Ivan Viđen, bivši vijećnik Gradskog vijeća, član KLBG Srđ je Grad, povjesničar umjetnosti, on sam demantira.
- Čuo sam tu priču još u lipnju, ali nije istinita – smije se Viđen i kaže kako je nakon brojnih sličnih upita gotovo u napasti javiti se na natječaj.

Uz fakultet, za ovo mjesto se traži najmanje pet godina rada u muzeju ili najmanje deset godina rada u kulturi, znanosti ili obrazovanju, uvjet koji mnoge izvan Muzeja koči. Idućeg ravnatelja Muzeja čeka problem s nedostatkom prostora za deponiranje građe, povremene izložbe i urede. Godišnje plaćaju 800 tisuća kuna, među ostalim Općoj bolnici Dubrovnik i Zakladi Blaga djela, za najam prostora u te svrhe.

 
PAVICA VILAĆ NAKON 11 GODINA NA ČELU MUZEJA Ponosna na nagrade, ali ostaju i neki neriješeni problemi
„U svom jedanaestogodišnjem vođenju Dubrovačkih muzeja za cilj sam imala razvoj Muzeja kao vrhunskog primjera upravljanja, prezentacije i održivog korištenja kulturno-povijesne baštine Dubrovnika i njegove okolice te kao središta visoke izvrsnosti u predstavljanju i tumačenju dubrovačkog identiteta. Izdvojit ću samo neke od postignuća. Uz oko 150 realiziranih izložbi te oko 100 izdanih muzejskih publikacija, posebno sam ponosna na 7 velikih izložbeno-izdavačkih projekata, čiju okosnicu čine velike izložbe popraćene multimedijom i reprezentativnim katalozima, a namijenjenih brendiranju Dubrovnika na temelju njegove kulturno-povijesne baštine, s temama posvećenim dubrovačkim velikanima i simbolima: Ruđeru Boškoviću, Sv. Vlahu, Stjepanu Gradiću, Luki i Antunu Sorkočeviću, Kneževu dvoru, Nikoli Božidareviću i Orlandu, koje teme sam velikim dijelom sama inicirala te vodila i koordinirala poslove vezane za organizaciju i realizaciju projekta i uređivala prateće kataloge, koji predstavljaju značajan prilog svekolikom znanju o dubrovačkoj baštini. O njihovoj kvaliteti ponajbolje govore 3 godišnje nagrade i posebno priznanje Hrvatskog muzejskog društva 2011. za najbolji izložbeni projekt (R. Bošković), 2013. za najbolji izdavački projekt (S. Gradić) i 2014., meni kao urednici, za najbolji izdavački projekt (L. i A. Sorkočević) te 2016. posebno priznanje za višegodišnji izdavački rad koji uključuje sustavno promicanje povijesnih ličnosti Dubrovnika. Ponosna sam i na otvaranje muzejske prodavaonice prepoznate po originalnoj i kvalitetnoj suvenirskoj ponudi, koja zajedno s novootvorenim kutkom za odmor i osvježenje doprinosi animacijskoj funkciji muzeja. Radi prezentacije arhitekture Dvora inicirala sam i realizirala izmjenu prozora i restauraciju vratnica portala. Stalni su postavi obogaćeni i osuvremenjeni. Producirana je mobilna aplikaciju Sv. Vlaho i Dubrovnik za koju sam izradila koncept i prilagodila tekstove. Pokrenula sam rješavanje pitanja prostora za stalni postav Arheološkog muzeja. U programu sam nosila i izradu nove muzeološke koncepcije stalnoga postava Kulturno-povijesnog muzeja, kojom se trebao prezentirati razvoj Dubrovačke Republike i sam Knežev dvor. S teškoćama sam se sretala pri pokušaju rješavanja prostornih problema, pa nisam uspjela od Grada ishoditi dodjelu dijela tvrđave sv. Ivana za proširenje postava Pomorskog muzeja niti riješiti pitanje čuvaonica muzejske građe, prostora za povremene izložbe, prostora za smještaj knjižnice, prostora za rad s djecom, uredskih prostora, prostora za restauratorske radionice i sl.“, rezimira Pavica Vilać.

loading...
Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije

Novi broj Dubrovačkog vjesnika

Novi broj Dubrovačkog vjesnika
U NOVOM BROJU DUBROVAČKOG VJESNIKA PROČITAJTE: PITALI SMO KOLIKE  SU  BRZINSKE REKORDE NA DUBROVAČKIM PROMETNIC...
Novi broj Dubrovačkog vjesnika