Vijesti Kultura

PREDAVANJE U DUBROVAČKIM MUZEJIMA

Doznajte u muzeju - Kako je patuljasto egipatsko božanstvo pretvaralo hranu u lijek?

PREDAVANJE U DUBROVAČKIM MUZEJIMA
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 2019., a u sklopu 24. Edukativne muzejske akcije “(Pre)hrana”, viša kustosica Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja Ivona Michl će u četvrtak, 16. svibnja u 19 sati u prizemlju tvrđave Revelin održati predavanje „Hrana kao lijek“ u sklopu kojega će predstaviti kultnu posudu iz fundusa Muzeja u obliku patuljastog egipatskog božanstva Besa.
U egipatskom panteonu najbrojnija su božanstva ljudskih i antropomorfnih obilježja. Božanstvo Bes prikazano je kao groteskni bradati patuljak - demon, velikih ušiju, dugog repa, odjeven u lavlju ili panterinu kožu, s grotesknom maskom na licu i dijademom ukrašenom perjem na glavi.
Egipćani su ga štovali oko 2000 godina, a pod njihovim utjecajem preuzeli su ga Rimljani i zazivali ga kao svoga zaštitnika pred odlazak u bitke i nova osvajanja. Stari Egipćani jako su štovali svoju obitelj i skrbili o njoj. U ta nesigurna vremena kad su vrebale opasnosti od zaraznih bolesti i loših higijenskih uvjeta ili ugriza otrovnih životinja, jedva je 30 do 50 posto populacije preživjelo djetinjstvo i doživjelo zrelu dob. U tom kaotičnome svijetu nije im preostajalo ništa drugo nego da se poklone Besu i u zaštitu mu predaju svoju obitelj.
Bes se udomaćio kao božanstvo običnoga puka, štitio je kuću i dom od štetnih magijskih utjecaja, a svojim odbojnim izgledom tjerao je zle sile i duhove noći, otrovne zmije i škorpione. Povezivalo ga se s pjesmom i dobrim zabavama, bio je zaštitnik žene, trudnoće, poroda, novorođenog djeteta, braka i obitelji. Proizvodio je glasnu glazbu svirajući na mnoštvu instrumenata kako bi proslavio rođenje novoga života, ali i otjerao zle duhove koji su mu mogli naštetiti. Malu djecu je zabavljao pjesmom i smijehom. Njegov lik pojavljivao se ugraviran ili apliciran na namještaju, krevetima, ogledalima, kultnim predmetima, manjim kozmetičkim posudama i bočicama. Često je prikaz Besa, kao čuvara doma, bio iscrtan i po unutrašnjim zidovima kuća.
Glinene posude sa reljefnim prikazom Besa možemo naći u muzejima i privatnim zbirkama diljem svijeta. Koristile su se u kultne, odnosno medicinske svrhe. Stari Egipćani su vjerovali da će bolesno dijete koje popije mlijeko iz ovakvog vrča ozdraviti jer će Bes, svojim božanskim moćima, majčino mlijeko pretvoriti u lijek.
 
Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije

Petra Marinović u francuskom Brestu
 

Petra Marinović u francuskom Brestu<br />  
Još jedno veliko priznanje za dobar rad u rukometnom klubu Dalmatinka iz Ploča posebno sa vratarkama jedinom prv...
Petra Marinović u francuskom Brestu