Vijesti Kultura

ZANIMLJIVOSTI IZ POVIJESTI

Potestat ili načelnik srednjovjekovnih gradova - država

ZANIMLJIVOSTI IZ POVIJESTI
Potestat ili podestat je dužnosnik pojedinac na čelu srednjovjekovne komune, s reprezentativnim funkcijama, osobito čest u talijanskim komunama. Dužnost potestata uveo je rimsko-njemački car Fridrik I. Barbarossa sredinom 12. stoljeća pri pokušaju ovladavanja buntovnim lombardijskim gradovima. Od približno 1200. godine potestati su bili načelnici talijanskih autonomnih komuna, a otad su ih birali i građani ili članovi gradskih vijeća. Njihovim uvođenjem komune su željele spriječiti iscrpljujuće građanske sukobe i osiljenje domaćih pojedinaca. Komuna je birala potestata medu strancima, obično plemićima, najdulje na godinu, te je zabranjivala njegov izravni reizbor i prisnost s domaćim stanovništvom. Potestat je bio dobro plaćen, te je obično dovodio suce, notare i druge pomoćnike. Prisezao je na poštivanje zatečenoga pravnoga poretka, a prije razrješenja bio je podvrgnut sveukupnoj kontroli djelovanja (sindikat).

Potestati su u 13. stoljeću tvorili poseban sloj »profesionalnih upravljača«, koji su vladali pravnim, upravnim, i vojnim vještinama; tada je za njih bilo sastavljeno nekoliko priručnika, koji su vrlo važno vrelo za pravnu, političku i kulturnu povijest komuna. Po uzoru na talijanske gradove, služba potestata bila je uvedena i u druge europske regije i gradove, kao npr. u Provansu i istočnu Friziju. U Italiji je ta služba bila ukinuta početkom 15. st. Strani potestati djelovali su i u nekim dalmatinskim komunama (Split i Trogir), a i nasi su pravnici bili potestati u talijanskim gradovima (npr. Zadranin Guido Matafari u Firenci 1390–91). Potestatska pravna kultura najizravnije se očitovala u Splitskome statutu, sastavljenom za potestata Percevala Ivanova iz Ferma (1312). Naziv potestat rabio se katkad i za upravitelje gradova pod mletačkom vlascu (npr. Poreč, Hvar i Brač).
Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije