Vijesti Kultura

KNJIŽEVNOST U LAZARETIMA: PREDSTAVLJEN ČASOPIS "15 DANA" POSVEĆEN PREDRAGU LUCIĆU (1964. - 2018.)

TOMISLAV BRLEK Književni časopisi su instanca kojom se "žito odvaja od kukolja"

KNJIŽEVNOST U LAZARETIMA: PREDSTAVLJEN ČASOPIS

U sklopu ciklusa ”Književnost u Lazaretima” u Art radionici Lazareti predstavljen je ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu ”15 dana”, a gost književnog susreta bio je urednik te profesor na Odsjeku za komparativnu književnost u Zagrebu Tomislav Brlek s kojim je razgovarala Staša Aras. Novi broj časopisa posvećen je novinaru Predragu Luciću (12. II. 1964. - 10. I. 2018.), a predstavljen je u Zagrebu, Makarskoj i Šibeniku i to uz Lucićevu zbirku drama i songova. Nakon Dubrovnika, slijedi promocija u Rijeci i Puli.

Istaknuo je Brlek kako su književni časopisi neka vrsta filtera. Ljudi svoje radove šalju časopisima s reputacijom, nakon što se afirmiraju na toj ”časopisnoj sceni” kreće daljnja afirmacija na području književnosti. Književni časopisi razdvajaju ono što je dobro od onoga što nije dobro pa je Brlek dodao kako su časopisi instanca kojom se ”odvaja žito od kukolja”. Izdavaštva su danas zatrpani rukopisima, a urednici časopisa rade selekciju, uredničku provjeru što izdavačima kasnije olakšava posao. Također, priznao je kako se i u časopisima dogodi da se odbiju neki tekstovi koji su možda dobri, a da se istovremeno objave radovi koji možda nisu baš toliko kvalitetni. Napomenuo je kako su časopisi takoreći oblikovali književnu scenu u bivšoj državi istaknuvši kako bez književnih časopisa književna scena ne može funkcionirati. Mišljenja je Brlek kako je uloga časopisa vrlo važna, posebno u vremenu kad je na internetu produkcija tekstova hipertrofirala.

Govoreći o 63-godišnjoj povijesti časopisa ”15 dana” kazao je kako ga je izdavalo Radničko sveučilište Moša Pijade u Zagrebu (danas Pučko otvoreno učilište nap. a.). Pratila su tadašnja izdanja kazališni i kino program, ali i radionice. Današnji časopis zadržao se na radionicama. Međutim, časopis je tada bio cjeloviti kulturni centar koji je pratio sve aspekte kulture i kao što mu sam naziv govori, izlazio je svaki drugi tjedan. Sjetio se Brlek kako je recimo jedan broj časopisa bio posvećen talijanskom komediografu Carlu Goldoniju. Sadašnja je situacija takva da godišnje izađe šest brojeva u 3 sveska, a u svakom je dvobroj. Naznačio je Brlek kako časopis nije više bilten, ali je zadržao svoju prosvjetiteljsku ambiciju. Upitan kako najlakše doći do časopisa, Brlek je odgovorio kako je to pretplata. Jedno se vrijeme mogao kupiti na kiosku, ali je postao nedovoljno zanimljiv distributerima.

Ocjenjujući kulturnu politiku u Hrvatskoj, Brlek je naglasio kako ona postoji, ali je problem u njezinoj fragmentaciji. Ne postoji cjeloviti koncept, ide se od partikularnih projekata i interesa prema cjelini, umjesto odozgor ide se odozdol. Poručio je Brlek kako kulturnu politiku treba uobličiti u smislenu cjelinu.

Tematizirajući odnos dominantne i alternativne kulture, Brlek je ustanovio kako kako bez jede ne bi postojala ova druga. Međutim, vlada jedna bezoblična sfera u kojoj je moguće sve i svašta i u kojoj skoro pa ništa nema značaj. Koliko internet može afirmirati kulturnu scenu, ovisi o njegovoj uporabi. Povukao je Brlek paralelu između pojave interneta i pojave časopisa i novina u 18. i 19. stoljeću. Tako je autor pustolovnog romana ”Robinson Crusoe”, engleski pisac i novinar Daniel Defoe izdavao novine u kojima je on bio autor svih članaka što je gost u Lazaretima usporedio s fenomenom bloga.

Prognozirajući budućnost književnih časopisa, Brlek se osvrnuo na novine, magazine i časopise ”opće prakse” rekavši kako oni ne postižu pristojne a kamoli spektakularne tiraže i kako su brojke prilično jadne. Sve uži krug ljudi čita časopise za književnost ili kulturu pa se stvara svojevrsni "elitizam". Komentirajući podršku države, Brlek je ustvrdio kako primjerice Ministarstvo kulture financira časopise o kulturi, ali pošto ih ima puno, ta podrška se rasprši pa je u konačnici mala. U tom je kontekstu izrazio želju da časopisa ima manje, a da se autori i prevoditelji bolje financiraju.

Zadnjih nekoliko brojeva časopisa ”15 dana” bili su posvećeni na primjer 100. obljetnici Oktobarske revolucije, američkom pjevaču i pjesniku, nobelovcu Bobu Dylanu ili dubrovačkom slikaru Ivu Dulčiću. Generalno je slikarstvo dominantno u vizualnom dijelu časopisa. Novi broj, posvećen suosnivaču Feral Tribunea, okuplja ljude koji su s njim surađivali pa se tako mogu naći tekstovi: Borisa Dežulovića, Viktora Ivančića, Damira Šodana, Kruna Lokotara i drugih.

Moderatorica je pročitala jednu objavljenu Lucićevu pjesmu koja aludira na njemačkog dramatičara Bertolta Brechta. Autor je to o kojemu je sam Lucić često govorio.

Na red je došlo i pitanje kurikuluma te popisa lektira. Za Brleka se po tom pitanju još uvijek točno ne zna što se želi, izostaje definirani odgovor/i na pitanje čemu služi književnost. Koncepciju i program obrazovnog kurikuluma Borisa Jokića nazvao je ”cjelovitim”. Brlek je istaknuo da je po pitanju kurikuluma problematiku važnu sagledati kao cjelinu jer ”cjelina ne nastaje od partikularnih dijelova”. Spominjući cenzuru, Brlek je poručio kako potpuna i apsolutna sloboda bez ostatka ne postoji.

Kazao je kako su časopisi prostori u kojem se ljudima dopušta da kažu što imaju. Osobno iskustvo kao člana jednog žirija za književnost naučilo ga je kako danas postoji neprekidan niz tema o kojima se u uopće ne piše. Čitajući tada prispjele radove, shvatio je kako se uglavnom piše u prvom licu, često je riječ o osobnim iskustvima i često je ishod tragičan, polazi se iz marginalne pozicije... Zaključio je Brlek kako se autori trebaju usuditi više nego što im se dopušta, a pravi prevrat dolazi tek onda kad autori objavljuju ne mareći za neki važni događaj u književnosti. bLu

Naslovnica Kultura

Najčitanije

Najnovije

Zbornik radova o Miloradu Mediniju

Zbornik radova o Miloradu Mediniju
Dubrovačke knjižnice predstavit će Zbornik radova o Miloradu Mediniju u petak, 22. veljače u 18:30 sati u Znanst...
Zbornik radova o Miloradu Mediniju

Pokladne svečanosti u Metkoviću

Pokladne svečanosti u Metkoviću
U Metkoviću se od 24. veljače do 5. ožujka 2019. održavaju tradicionalne Pokladne svečanosti, u organizaciji Met...
Pokladne svečanosti u Metkoviću

Započela prodaja pretplatnih karata u DSO-u

Započela prodaja pretplatnih karata u DSO-u
Dubrovački simfonijski orkestar obavještava dosadašnje i buduće pretplatnike o početku prodaje pretplatničkih ka...
Započela prodaja pretplatnih karata u DSO-u