Vijesti Hrvatska i svijet

POSEBNO JE ZANIMLJIVO ŠTO UMIREMO OD BOLESTI KOJE SE DAJU LIJEČITI

ZDRAVSTVENI KARTON NACIJE JE OČAJAN Živimo kraće od Europljana, pijemo, pušimo, loše jedemo i debljamo se

POSEBNO JE ZANIMLJIVO ŠTO UMIREMO OD BOLESTI KOJE SE DAJU LIJEČITI
Hrvati žive kraće od ostatka Europe, češće umiru od bolesti koje su izlječive, troše puno alkohola, puše iznad europskog prosjeka, sve su deblji, ne kreću se dovoljno, a kad se zbroje sve loše navike - zdravstveni karton nacije je očajan. U liječenju raka pluća nismo se makli punih 19 godina!  

Pušenje među tinejdžerima u Hrvatskoj treće je po učestalosti u Europskoj uniji, polovina adolescenata namjerno se prekomjerno opija, a životni vijek u Hrvatskoj kraći je za tri godine od prosjeka Europske unije, piše Slobodna Dalmacija.

Premda se očekivani životni vijek u Hrvatskoj povećao za 3,4 godine između 2000. i 2017. ( sa 74,6 na 78 godina ), opet je ispod prosjeka EU-a gdje se prosječno živi 80,9 godina. Kao i u ostatku Europe žene u Hrvatskoj žive duže nego muškarci, a tu smo čak malo iznad prosjeka jer kod nas žene žive 6,1 godinu dulje no muškarci, dok je u Europi ta razlika 5,2 godine.
Sve su ovo podaci iz izvješća o stanju zdravlja u EU-u koje je predstavljeno u petak u Zagrebu, a koje pokazuje da Hrvatska zaostaje u gotovo u svim zdravstvenim segmentima za europskim prosjekom. Riječ je o pregledu koji svake dvije godine izrađuju međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj te Europski opservatorij za zdravstvene sustave i politike, a donosi ključne podatke o stanju zdravlja i analizu zdravstvenog sustava za 28 zemalja Europske unije, Island i Norvešku.

Groblja pune srčani i moždani udari

Hrvati najčešće umiru od srčanog i moždanog udara, odnosno od neke kardiovaskularne bolesti, a na visokom trećem mjestu je karcinom pluća i bronha. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u prošloj godini od ishemijske bolesti srca umrlo je čak 10.195 osoba, od cerebrovaskularnih bolesti 6.137, a od raka bronha i pluća 2.957 osoba.

Na zabrinjavajuće trendove ukazuju podaci o pojedinim bolestima. Tako su stope smrtnosti od bolesti krvožilnog sustava gotovo dvostruko veće od prosjeka Europske unije, a stope smrtnosti od raka pluća i debelog crijeva među najvišima su u EU! Alarmantna je situacija u liječenju dijabetesa, raka dojke i opstruktivne bolesti pluća (KOPB), gdje je stopa smrtnosti značajno porasla u odnosu na 2000. godinu. U izvješću Europske komisije posebno se upozorava na rast postotka smrtnosti od bolesti koje se mogu uspješno spriječiti i liječiti. Dok se primjerice, na razini Europske unije od uzroka koji se mogu spriječiti umre 161 osoba na 100 tisuća stanovnika, u Hrvatskoj umru 232 osobe, što jasno upućuje na nedostatke u mjera zaštite javnog zdravlja i pružanju zdravstvene pomoći.

Rak pluća jednako poguban kao i prije 19 godina

Posebno je tragičan podatak da se unatoč napretku znanosti i novim lijekovima stopa smrtnosti od raka pluća u Hrvatskoj nije smanjila od 2000. godine! U liječenju zloćudnih bolesti odstupamo od statistike ostalih zemalja Europske unije jer nam nedostaje preventive, tumori se kasnije dijagnosticiraju, često i pogrešno, nedostaje multidisciplinarnosti, radioterapijske opreme, kvalitetne kirurgije i novih lijekova.

„Život na vagi“ i dalje naša budućnost

Izvješće EU-a pokazuje da će „Život na vagi“ i ubuduće imati kandidata koliko hoćeš. Čak petina odraslih osoba u Hrvatskoj pretila, a najviše zabrinjava što stope pretilosti među djecom ubrzano rastu. Stopa prekomjerne težine među 15-godišnjacima slična je prosjeku EU-a, no u razdoblju 2013. i 2014. dosegla je 16,5 posto što je znatno povećanje u odnosu prije 15 godina. Glave će nam doći preveliko konzumiranje šećera i soli te nedovoljni unosa voća i povrća. Više od polovine odraslih osoba ( 54 posto ) ne jede voće svakodnevno, a i konzumacija povrća na vrlo je niskoj razini. Četvrtina svih smrtnih slučajeva 2017. može se pripisati rizicima povezanima s prehranom, a konzumacija duhana (izravna i pasivna izloženost dimu ) drugi je po redu faktor rizika za zdravlje povezan s ponašanjem te je uzrok petine smrtnih slučajeva. Oko sedam posto smrti može se pripisati konzumaciji alkohola, a tro posto nedovoljnoj tjelesnoj aktivnosti.

Udio Hrvata koji tvrde da su dobrog zdravlja niži je nego u većini zemalja EU-a

U Hrvatskoj 61 posto osoba navodi da su dobrog zdravlja, a u Europi 70 posto. Osim toga, razlike u ocjenama vlastitog zdravlja osoba iz različitih dohodovnih skupina relativno su velike. Tri četvrtine osoba s najvišim dohotkom smatra da su dobrog zdravlja, dok to isto tvrdi manje od polovine ( 44 posto ) osoba s nižim dohotkom.

Više od 70 posto života nakon 65 prolazi u bolesti

Hrvati u dobi od 65 godina, u 2017. mogli su očekivati još 17,4 godine života, međutim, više od 12 godina života u tom se razdoblju provodi uz zdravstvene poteškoće. Tri od pet ( 60 posto ) grašđana starijih od 65 godina navode da boluju od barem jedne kronične bolesti, što je više od prosjeka u EU-u. Većina ljudi može nastaviti živjeti samostalno u starijoj dobi, ali svaka peta osoba u Hrvatskoj navela je da se susreće s određenim ograničenjima pri osnovnim svakodnevnim aktivnostima kao što su, kupanje, lijeganje ili ustajanje iz kreveta, zbog čega bi joj mogla biti potrebna dugotrajna skrb, piše Slobodna Dalmacija.
loading...
Naslovnica Hrvatska i svijet

Najčitanije

Najnovije