Vijesti Hrvatska i svijet

GDJE JE NESTALO 19 VELIČANSTVENIH?

Iz doline Neretve trebala je krenuti nova hrvatska renesansa, danas ljudi koji su htjeli promijeniti Hrvatsku skoro su odustali od svega

GDJE JE NESTALO 19 VELIČANSTVENIH?
U javnosti su prozvani "devetnaestoricom veličanstvenih". Neki od njih bili su uspješni gradonačelnici i načelnici. Drugi su bili poznati stručnjaci. Liječnici, ekonomisti, sveučilišni profesori. Bilo je tu i poduzetnika, ekoloških aktivista, školskih nastavnika. Ujedinila ih je želja da Hrvatsku promijene nabolje. I ambicija da, mimo velikih stranaka, utječu na političke odluke.
Most nezavisnih lista te je 2015. godine na parlamentarnim izborima bio prava senzacija. Zagovarali su korjenite reforme, vladu stručnjaka i nestranačkog premijera. Praktički preko noći postali su treća snaga u Saboru. Njegovih 19 zastupnika zaprijetilo je duopolu HDZ-a i SDP-a, piše Slobodna Dalmacija.

Nemušti Tomislav Karamarko i bahati Zoran Milanović među biračima više nisu bili "in". Društvo koje je oko sebe okupio Metkovac Božo Petrov dobilo je 300 tisuća glasova. Iz doline Neretve trebala je krenuti nova hrvatska renesansa.
A onda je počelo osipanje.

Prvi je iz Mosta "izletio" Drago Prgomet. Bivši zamjenik predsjednika HDZ-a koji je početkom 2015. izišao iz HDZ-a i osnovao Hrvatsku inicijativu za dijalog Hrid. Pridružio se Mostu i u jednom je trenutku sebe vidio na mjestu Mostova premijera. Pa se, mimo znanja Petrova, upustio u izravne pregovore sa SDP-ovcem Milanovićem. Scene iza "Kotromanovićevih zavjesa" vrlo su brzo detronizirale te njegove ambicije. Most je s njim prekinuo suradnju.

Ugledni hrvatski specijalist za bolesti uha, grla i nosa u kolovozu 2016. – paralelno s dolaskom Andreja Plenkovića – vratio se u HDZ. Da bi koju godinu kasnije postao HDZ-ov kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika. Na tim se izborima proveo kao bos po trnju, osvojivši samo 5,6 posto glasova. Danas je Prgomet predsjednik zagrebačke Gradske skupštine. I adut za Zagreb, od kojega, bez obzira na sve, Plenković ne odustaje.

Prgomet je tih turbulentnih dana 2015. sa sobom povukao i dvije zastupnice. Gordana Rusak u idućih će devet mjeseci promijeniti četiri stranke. Nakon Mosta, učlanila se u Prgometovu Hrid, potom je postala članica Kluba zastupnika HSLS-a, da bi se na parlamentarnim izborima 2016. kandidirala na listi Stranke rada i solidarnosti Milana Bandića. I osvojila 181 preferencijski glas.

Ova redovita profesorica na Biološkom odsjeku zagrebačkog PMF-a iza sebe ima besprijekornu znanstvenu karijeru. No, zov politike očito je bio jači. Danas je Bandićeva vijećnica u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, i propagira uvođenje slobodnih aktivnosti u školama. Na listi njegove stranke pokušala je ući i u EU parlament. Bez uspjeha.

Druga Prgometova perjanica Irena Petrijevčanin Vuksanović odlučila se, pak, za HDZ. Plenković ju je uvrstio na listu za Sabor, i danas brani boje te stranke. Na obljetnicama stradanja u Dalju i Erdutu pojavljuje se kao izaslanica predsjednice Republike, a u parlamentarnom radu zalaže se za strože kažnjavanje pedofila u Hrvatskoj.

Nakon Prgometova kontingenta, slijedio je odlazak Stipe Petrine, živopisnog načelnika Primoštena koji je napustio Most razočaran koalicijom koju je Petrov uglavio s HDZ-om. Petrina je, naime, navijao za suradnju sa SDP-om.
Danas broji svoj peti uzastopni načelnički mandat, jednak broj unuka i nije spreman posustati. I dalje tvrdi da je Hrvatska više stradala od "Rvatina" iz HDZ-a nego od – četnika.

U lipnju 2016. Most su napustili Ivan Lovrinović, Ivica Mišić i Juro Martinović. Službeno, do razlaza je došlo jer je, po riječima samih odmetnutih zastupnika, Most odstupio od vlastitog programa. Neslužbeno, "puklo" je na tome što Petrov nije uspio nekadašnjeg dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu Lovrinovića "progurati" za novoga guvernera HNB-a.
Trojac je osnovao stranku Promijenimo Hrvatsku i na izborima nastupio zajedno sa Živim zidom. Lovrinović i Mišić uspjeli su proći, a Juro Martinović nije. Razlog? Dva dana prije izborne šutnje objavljeno je da je Martinović otkupio stan ovršene osobe. Što je za birače Živoga zida bio diskvalificirajući fakat. Umjesto njega, zahvaljujući preferencijskim glasovima u Sabor je ušao Ivan Pernar.

Čovjek bi pomislio da se nakon toga Martinović vratio u odvjetničke vode. Ali ne. Njega je polovinom 2016. HDZ-ova Vlada imenovala državnim tajnikom u Ministarstvu pravosuđa. Mišić se u međuvremenu razišao s Lovrinovićem i postao dio vladajuće većine. Lovrinović je i dalje u oporbi.

Ljubica Ambrušec nije uspjela 2016. ponovno ući u Sabor. Nastavila je raditi kao načelnica općine Gradec u Zagrebačkoj županiji. I na lokalnim izborima ponovno "rasturila", premoćno pobijedivši HDZ-ova kandidata. Kandidirala se i na europarlamentarnim izborima. I, zajedno s listom Mosta, ostala ispod izbornog praga.
Ni ekonomistica Jasna Matulić nije 2016. reizabrana u Sabor. Nakon čega se vratila poduzetništvu. Direktorica je tvrtke za prostorni razvoj 3E PROJEKTI.

Mario Klobučić se, pak, nakon prestanka zastupničke dužnosti odrekao dužnosničke naknade i vratio na svoje radno mjesto u Metkoviću, gdje u školi predaje informatiku i obnaša dužnost Mostova vijećnika u gradu na Neretvi.
Njegov kolega Josip Katalinić je nakon prestanka mandata nastavio svoj angažman u Kriznom eko stožeru Marišćina, koji se bori protiv Centra za gospodarenje otpadom u Primorsko-goranskoj županiji. Upozoravaju na smrad, blokiraju kamione, tužakaju direktore, optužuju župana. Sve ono što su i radili prije Katalinićeva ulaska u politiku.

Miroslav Šimić, potpredsjednik Mosta, uspio je 2016. ući u Sabor, ali je onda ipak odlučio vratiti se u menadžerske vode. Prvo je radio u "Krašu", da bi ove godine postao novi direktor "Karoline", tvornice keksa i vafla iz Osijeka. Šimić je demantirao da se radilo o razlazu politike prirode, a njegov odlazak nisu pratile nikakve razmirice.

U Sabor je 2016. – drugi put u godinu dana – prošao i Ivan Kovačić, bivši gradonačelnik Omiša i Mostov ministar uprave, jedna od ikona platforme koja je 2015. uzdrmala političku scenu Hrvatske. Da bi se i on koncem 2017. odlučio povući. Na lokalnim izborima za gradonačelnika izabran je njegov zamjenik Ivo Tomasović, a Kovačić se vratio znanosti i angažmanu na splitskom Stomatološkom fakultetu. Nikada nakon odlaska iz Sabora nije kritizirao Most, a u međuvremenu je odustao i od tužbe protiv lokalnog omiškog HDZ-ovca Ivana Škaričića, piše Slobodna Dalmacija.

– Ne želim u životu više nikakve stresove. Bavljenje politikom izazivalo mi je stresove pa sam se povukao, a svaki dolazak na sud također mi je stvarao nervozu. Meni to više ne treba, ne da mi se zafrkavati s tim stvarima ni s tim ljudima. Vratio sam se svojem poslu sveučilišnog profesora i stomatološkoj praksi – objasnio je novinarima Kovačić.

Koncem 2017. iz Mosta je otišao i Vlaho Orepić, zapovjednik Ratne luke u Pločama, ekoaktivist koji je na referendumu srušio ideju o gradnji termoelektrane i Mostov ministar unutarnjih poslova, najzaslužniji za čišćenje fiktivno nabildanih biračkih popisa u pograničnim krajevima Hrvatske.

Njegov odlazak nije bio ni tih ni bezazlen. Prethodila mu je svađa s Nikolom Grmojom oko toga treba li Hrvatska ispostaviti račun bosanskohercegovačkim izbjeglicama koji su tijekom rata boravili u našoj zemlji. Orepić je osnovao stranku Nova politika, a ovoga ljeta uključio se i u utrku za predsjednika Republike.

Uoči ljeta Most je napustio i Tomislav Panenić. I ovaj Slavonac odlučio se kandidirati za predsjednika Republike, no u Mostu ga nisu željeli podržati. Isprva su računali s Božom Petrovom kao svojim kandidatom, no na koncu su ipak podržali – Miroslava Škoru.

Od 19 "veličanstvenih", nakon četiri godine boje Mosta ostali su u Saboru braniti Petrov, Grmoja, Ines Strenja Linić, Branko Podolnjak i Miro Bulj. Dovoljno da Most preživi. Ali ne i za išta više od toga.
Naslovnica Hrvatska i svijet

Najčitanije

Najnovije

NAJAVA Dan Ravanjskog bronzina

NAJAVA Dan Ravanjskog bronzina
Povodom proslave sv. Mitra u Općini Ravno, u subotu, 26. listopada 2019. godine održati će se Dan Ravanjskog bro...
NAJAVA Dan Ravanjskog bronzina