Vijesti Hrvatska i svijet

PRVI DAN ŠKOLE

1227 prvašića u županiji danas sjeda u školske klupe, ovo su ključne promjene koje očekuju učenike

PRVI DAN ŠKOLE
Iako od kurikularne reforme najveća očekivanja imaju roditelji koji žele smislenije obrazovanje za svoju djecu, mnogi od njih u ponedjeljak, prvog dana nastave, nisu upoznati kakve bi konkretno promjene reforma trebala donijeti, piše Jutarnji list.

Prema zaprimljenim podacima Ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u 2019./2020. školskoj godini u prve razrede osnovnih škola ukupno je upisano 1227 učenika, od čega 469 učenika upisano u osnovne škole kojima je osnivač Grad Dubrovnik, a 758 učenika u osnovne škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanska županija.

U suradnji s učiteljicama razredne nastave, predmetnim nastavnicima u osnovnim školama i profesorima u gimnazijama, pokušali smo doći do odgovora što od teorije i novih kurikuluma roditelji mogu očekivati u praksi. Ponuđeni odgovori nisu jednoznačni, dijelom zbog ideje davanja autonomije učiteljima u kreiranju nastave, dijelom zbog njihove nejednake pripremljenosti i motivacije za promjene. Mnogim nastavnicima nije jasno što se od njih zapravo očekuje, a dodatnu nervozu pred početak školske godine unosi novi Pravilnik o vrednovanju (ocjenjivanju).

Promjene obuhvaćaju 30-ak posto učenika. Novi kurikulumi i novi udžbenici uvode se u prvoj fazi reforme u sljedeće predmete i razrede: sve predmete u prvim i petim razredima osnovnih škola, tri predmeta u sedmom razredu (kemija, fizika i biologija), dok drugi, treći, četvrti i osmi razredi rade prema starom programu.

U srednjim školama reforma ulazi ovisno o vrsti škole - svi predmeti u prvim razredima gimnazija, a samo tri predmeta u prvom srednje u strukovnim školama (hrvatski, matematika, strani jezik). U trogodišnjim srednjim školama ništa se ne mijenja.
U sve škole, osnovne i srednje, uvodi se sedam međupredmetnih tema, bez obzira na to radi li se o razredima sa starim programom ili onima s novim kurikulumima. Nespretnost je to što će nacionalne manjine raditi uglavnom prema novom programu, ali starim udžbenicima (problemi s prijevodom). Među specifičnim nejasnoćama ove reforme jest to što će predmet katolički vjeronauk u prvom razredu strukovnih škola vjeroučitelji raditi prema starom programu i - novom udžbeniku.

1. Po čemu bi se trebala razlikovati nastava u odnosu na dosad?
Ideja na kojoj počiva reforma jest u napuštanju frontalnog tipa nastave (učitelj govori, učenici pišu) i prelasku na istraživačko učenje. To znači da se učenik potiče da bude istraživač koji u svemu što se radi ima svoju ulogu, pokreće “male sive stanice”, razmišlja o tome što radi, gradi svoje stavove, kritički promišlja i obrazlaže teze. Potiče se rad u manjim skupinama. Preporuka nastavnicima je izbjegavanje nefunkcionalnih pitanja, poput: “Je li vam sve jasno?”.
Očekivani problem: Razredi s velikim brojem učenika, predmetna satnica koja nije izmijenjena, jednako kao ni broj predmeta, ponovno trčanje kroz gradivo zbog velikog broja ishoda.

2. Hoće li učenicima biti lakše i zanimljivije u školi?
Bit će lakše onom učeniku kojemu odgovara istraživački tip nastave, timski rad, otvorena komunikacija. Za učenike će prvo polugodište sigurno biti razdoblje prilagodbe.
Očekivani problem: Učenicima neće biti jasno što se od njih traži, s obzirom na to da su navikli na frontalni tip nastave.

3. Što čeka prvašiće?
Više neće učiti pisana slova, kao što su to u prvom razredu pučkih škola učili njihovi roditelji i generacije prije njih, već će ih učiti u drugom razredu. To bi trebalo ostaviti dovoljno vremena za poučavanje i razvijanje govorenja, čitanja i posebno aktivnog slušanja. U matematici je predviđena primijenjena statistika, primjerice, priprema grafičkog prikaza dnevnih obroka. U prirodi se potiču eksperimenti, u glazbenoj kulturi širi je spektar vrsta glazbe, uključujući filmsku.
Očekivani problem: Nejednaka opremljenost škola.

4. Kako to da će dijete u sedmom razredu imati tri predmeta po novome, a ostale po starom programu te kako će se to odraziti na njegove ocjene?
Ministarstvo nije detaljno objasnilo.

5. Je li općenito količina gradiva manja?
Djelomično, ovisno o predmetu i ishodima koji su zadani kurikulumima. U nastavi hrvatskog jezika u gimnazijama, primjerice, manje je književnih tekstova, ali su očekivanja iz ishoda koje učenik treba postići prilično visoka.

6. Što je drukčije u novim udžbenicima i jesu li lakši?
U globalu su lakši zbog propisane manje gramaže papira, no neki su integrirani i nema razlike u odnosu na prije. Sadržajno, ovisno o nakladniku. Neki su udžbenici izvedeni na vrlo sličan način kao i stari, neki imaju nejasnoća, a neki su izvrsni i daju nastavnicima ideju kako izvesti nastavu. Prednost je što nastavnik ne mora raditi sve sadržaje iz udžbenika (autonomija), već koristiti ono što mu treba ili birati druge sadržaje.
Očekivani problem: Unatoč proklamaciji o jednakim pravima na obrazovanje, nejednaka prava na udžbenike, ovisno o mjestu školovanja. Za osnovce u Zagrebu udžbenici besplatni, u mnogim drugim sredinama kupuju ih roditelji. Cijena gimnazijskog paketa je prosječno 2000 kuna.

7. Kada će učenici početi koristiti digitalne sadržaje na tabletima?
Ne zna se. Tableti se očekuju na početku drugoga polugodišta. Dotad je moguć rad na mobitelima, što nastavnici nisu skloni poticati.
Očekivani problem: Različita dostupnost interneta, upitna kvaliteta uređaja.

8. Hoće li lektira biti i dalje dosadna i teška?
Ovisi o izboru nastavnika. Gimnazijalcima je u prvim razredima propisano pet obaveznih djela - Nazor, Petrarca, Novak, Sofoklo, Šenoa. Uz njih profesor sam bira pet izbornih. Plus učenik čita jedno djelo po vlastitu izboru. Uputa je da se ubacuje što više suvremenih djela. Prednost je ako se profesor odluči za kombinaciju klasika i suvremenih djela slične tematike.
Očekivani problem: Nabava djela, pritužbe roditelja zbog “neprimjerenih” knjiga, odgovornost na učiteljima i nastavnicima.

9. Što su to međupredmetne teme i hoće li se ocjenjivati?
Neće. Ukupno ih je sedam: poduzetništvo, učiti kako učiti, osobni i socijalni razvoj, zdravlje, građanski odgoj, održivi razvoj. Ne obrađuju se na akademski način, usvajanjem činjenica, već su vezane uz životne vještine i razvoj pojedinca.
Očekivani problem: Uvode se u razrede sa starim programima. Učitelji slabo pripremljeni. Nejasno je hoće li i tko pratiti realizaciju.

10. Što je i kako izgleda nastava u blokovima?
Zamisao da se jedan predmet obrađuje kroz jedan period (pr. polugodište), a drugi predmet dolazi tek u drugom polugodištu. Primjerice, glazbeni u jednome polugodištu dva sata tjedno, likovni u drugome polugodištu.
Očekivani problem: Realizacija predmeta s većom satnicom. Nedostatak reforme spajanja više predmeta u jedan (pr. etika, sociologija, filozofija)

11. Kako izgleda novi način ocjenjivanja učenika?
Plan je bio uvesti nove oblike: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenog. U prvome profesor daje učeniku povratnu informaciju, u drugome učenik prati napredovanje svojih kolega i sebe, u trećem profesor sumativno vrednuje učenike. Zaključna ocjena oblikuje se na temelju više različitih procjena i ne mora biti aritmetička sredina, već pokazatelj napretka. Ako učenik ima prosjek ocjena 4,4, zaključna ocjena može biti odličan ako nastavnik primjećuje napredak, a ne mora i nužno biti  odličan ako je prosjek 4,5.
Očekivani problem: Učitelji nisu dobili dovoljno informacija o ovoj metodi. Neujednačeno ocjenjivanje od škole do škole.

12. Dijete se bavi izvanškolskim aktivnostima, zato nije išlo na izbornu informatiku. U šestom je morao ići jer je bila obvezna. Je li zaista istina da u sedmom razredu opet ne mora?
Da, jer je informatika obavezna samo u petom i šestom razredu. U sedmom nije vjerojatno zato što ne postoji prostor u satnici za još jedan obvezni predmet. Ministarstvo nije objasnilo.

13. Zašto strukovne škole ulaze u reformu samo s tri predmeta, nisu li time ponovno učenici zakinuti u odnosu na gimnazijalce?
Jesu, zbog čekanja novih strukovnih kurikuluma. Prema optimističnoj prognozi, novih stotinjak strukovnih kurikuluma možemo očekivati 2021.

14. Po čemu je različit program u gimnazijama?
Primjer hrvatskog jezika: dok je u starom programu naglasak bio na književnosti, a manje na jezičnom gradivu, u novom kurikulumu zastupljenost je podjednaka, tj. književnost i stvaralaštvo 40-45 posto, a hrvatski jezik i komunikacija 45-50. Kultura i mediji trebali bi biti zastupljeni 10-15 posto.
Očekivani problem: Satnica i količina ishoda. Nastavnici se zalažu za povećanje satnice hrvatskoga jezika,  piše Jutarnji list.
Naslovnica Hrvatska i svijet

Najčitanije

Najnovije

Uvjetno osuđen zbog nesreće iz nehaja

Uvjetno osuđen zbog nesreće iz nehaja
Zbog toga što je kao sudionik cestovnog prometa, kršenjem propisa iz nehaja izazvao prometnu nesreću u kojoj je ...
Uvjetno osuđen zbog nesreće iz nehaja